Ćalasan: Addiko banci i Heti neko gleda kroz prste

Category:
13

13

Advokat klijenata, koji su uzimali kredite u švajcarskim francima Dragomir Ćalasan, uputio je nedavno pismo predsjedniku Skupštine Crne Gore Ivanu Brajoviću, navodeći sve primjedbe na izvještaj Centralne banke u vezi sa primjenom Zakona o konverziji, pišu Dnevne novine.

Ćalasan tvrdi da se izvještaj CBCG koristi kao dokazni materijal pred sudovima, odnosno kao da je usvojen u Skupštini Crne Gore.

DN: Pisali ste predsjedniku Skupštine i iznijeli sve primjedbe na izvještaj Centralne banke. Koja je glavna manjkavost pomenutog izvještaja?

Ćalasan: Opšti utisak je da CBCG ponovo ima pristrastan odnos prama Addiko banci (nekada Hypo Alpe Adria banka) i trećim licima, da je izvještaj površan, nepotpun i netačan, a prije svega u njemu je navedeno, svjesno i namjerno niz grešaka. Ili je u pitanju neznanje onih koji su sačinjavali taj izvještaj. Netačna je tvrdnja da nijesu davane primjedbe na ponude za zaključenje ugovora. Broj primjedbi je značajan, a za svakog klijenta koji je došao kod nas mi smo dostavili banici ili “Heti” prigovor na obračun. Sumnjamo da neko banci i Heti “gleda kroz prste”. Mi ćemo sačekati dalje postupanje nadležnih u ovom slučaju, a u svakom slučaju, nakon toga upoznati javnost.

DN: Koje su vaše primjedbe na obračun kredita?

Ćalasan: Samo 79 klijenata zaključilo je ugovor o regulisanju duga. Da li su ovo logične konstatacije i da li banka može odgovoriti na ovo pitanje – kako su krediti zatvoreni, a nijesu regulisani ugovori sa klijentima.

Osnovna primjedba na obračun ovog dijela klijenata je da je banka u glavnicu uračunavala zatezne kamate i sudske troškove. Tipičan primjer je jedan klijent kojem je pogrešno obračunat dug. Kasnije je ta greška ispravljena, ali mu je podneskom od 13.03.2017. ponuđeno da sam plati zateznu kamatu, ili da se kapitalizuje zatezna kamata zajedno sa novim kreditom. Pri tome se konstatuje da je Zakon o obračunu zatezne kamate primjenjuje samo na raskinute kredite. Ali gdje se to u pomenutom Zakonu propisuje da banka ima pravo na obračun zatezne kamate ili obračun sudskih troškova. Kojih sudskih troškova, kada su oni nastali, ko je utvrdio te troškove, to banka ne objašnjava.

DN: Kako komentarišete nadzor Centralne banke nad primjenom zakona?

Ćalasan: U izvještaju se ističe da je izvršen i nadzor nad primjenom Zakona od strane trećih lica kojima je banka, nakon jednostranog raskida ugovora o kreditima odobrenim u švajcarskim francima ustupila potraživanja po osnovu tih ugovora
Ova konstatacija nije tačna i samo govori o tome kako je CBCG površno i pogrešno vršila nadzor. U više slučajeva banka nije raskidala ugovore sa klijentima, već je bez raskida prenosila potraživanja na treća lica i za to imamo dokaze. Dakle, banka nije raskidala ugovor sa klijentima, već je prenosila potraživanja na “Heta Asset Resolution”, koja se i nakon toga ponašala kao banka. Registrovali smo takva 22 slučaja.

Pored toga “Heta Asset Resolution” je u periodu od donošenje zakona do kraja isteka zakonskih rokova, počela sa prinudnom naplatom. Osim toga, za jedan broj klijenata prema kojim je “Heta” počela prinudnu naplatu nije donesena odluka o obustavi naplate. Dio klijenata se žali da im banka, odnosno “Heta” traži dodatna sredstva obezbjeđenja.

DN: Da li se i dalje obračunavaju ‘kamate na kamatu’?

Ćalasan: CBCG zanemaruje činjenicu da je “Heta” društvo sa ograničenom odgovornošću, ne nikako faktoring firma, kako se želi predstaviti, da ona nema ovlašćenja da se bavi bankarskim poslovima, da obračunava kamatu, da sačinjava anuitetske listove, da raskida ugovore i sl. Ona je samo preuzela potraživanje sa ili bez naknade, a to je posebno pitanje, pa shodno tome ima pravo da naplati samo preuzeti dug. Zbog toga ona ima pravo da naplati i potraživanja od dana zaključenje ugovora do preuzimanja duga.

Dovoljno je analizirati anuitetsku otplatnu listu i uočiti da vrši obračun kamate na kamatu, dakle radi se o klasičnom anatorcizmu. Ako je u osnovni dug na dan njegovog utvrđivanja sačinjavala dospjela glavnica i dospjela kamata od 8,2 odsto, a onda se na taj iznos u anuitetskom listu opet obračunava kamata od 8,2 odsto, onda je jasno da je prethodna tvrdnja tačna. Primjera radi, ako je dug na dan njegovog utvrđivanja npr. 50.000 eura, a u stvari kada se iz anuitetskog lista pomnoži broj anuiteta i mjesečnih rata dobija se dug od 70.000 eura.

DN: Da li su dostavljeni dokazi da je preneseno potraživanje plaćeno?

Ćalasan: Naravno da ne. Postoje neka objašnjenja od lica iz ovih firmi da je plaćanje izvršeno internim knjiženjem u Klagenfurtu, da se radi o interbankarskim transakcijama (transakcije izmedu banke i d.o.o su interbankarske), ali dokazi koji se dostavljaju Sudu dokazuju samo da je navodno novac došao iz Klagenfurta na Hypo Alpe Adria Development d.o.o (sadašnja Heta d.o.o) Tranasakcije izmjeđu Hypo Developmenta d.o.o i banke ne postoje, tj. nema dokaza da je plaćeno potraživanje.
Više puta smo na to ukazivali CBCG i nikada nijesmo dobili bilo kakav odgovor, a ako Centralna banka vjeruje na riječ ovim licima i njihovim rukovodiocima, mi bar znamo da im ništa ne treba vjerovati.

Uostalom, jednostavno je pitanje zbog čega je u 2011/12. preneseno toliko potraživanja, šta je bio razlog za to. Prenose se potraživanja iz neraskinutih, pa onda iz raskinutih ugovora, a CBCG ne reaguje na to, ne traži objašnjenje. Nakon tog odgovora biće nam mnogo jasnije šta se sve dešavalo sa ovim kreditima.

Izvor: Dnevne novine

TAGS: